Hrvatska: Državni Praznici i Neradni dani u Hrvatskoj

Neradni dani u Hrvatskoj 2026 i Državni i Vjerski praznici u Hrvatskoj 2026 Blagdani 2026 su na sljedeće datume i dane.

* U dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to:

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja na taj dan, pripadnici islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Praznici u Hrvatskoj

Hrvatska obilježava 14 neradnih blagdana i praznika, a ukupno će se odmarati 16 dana (Nova godina, Bogojavljanje, Uskrs, Uskršnji ponedjeljak, Praznik rada, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti, Velika Gospa, Dan svih svetih, Božić, Sveti Stjepan) to su neki praznici u Hrvatskoj.

Građani Hrvatske koji su pravoslavne ispovesti imaju pravo na neradne dane tokom svojih verskih praznika. Građani islamske veroispovesti slave Ramazan i Kurban bajram a građani jevrejske veroispovesti slave Jom Kipur i Roš Hašane praznike.

Hrvatska ima državne i verske praznike i blagdane i spomen dane. Spmen dani imaju promenljive datume iz godine u godinu. Dan sećanja na hrvatske žrtve za slobodu je najbliža nedelja 15-tom maju (svibanj), Dan Hrvatskog sabora, nedelja nabliža 30-tom maju (svibanj).

Neradni Dani Božić u Hrvatskoj

Ako volite provoditi Božić u inozemstvu, Hrvatska bi trebala biti na vašem popisu. Ne samo zato što nudi prekrasna skijališta u blizinu poznatih Plitvičkih jezera, već i zato što je zemlja koja blago stoljećima slavi božićne tradicije za razliku od bilo kojeg drugog. Zamolite Hrvata da pjeva neke božićne pjesme i vjerojatno će nastaviti pjevati cijelu noć. Hrvati vole pjevati, a sa nekoliko stotina hrvatskih božićnih pjesama koje možete izabrati, nikad ne dosade. Zapravo, toliko je običaja i tradicija za svečanu sezonu da ih ne možemo sve spomenuti u jednom članku.

ZAKON O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(pročišćeni tekst)

Članak 2.

Spomendani u Republici Hrvatskoj su nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, te 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora.

Nedjelja najbliža 15. svibnju – dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.

Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvat­ske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora.

Članak 3.

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Članak 4.

Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.

Članak 5.

Zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.

Članak 6.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj(»Narodne novine«, br. 33/96.) prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj(»Narodne novine«, br. 14/91.).